Povijest obrtništva na području Ivanić-Grad, Križ i Kloštar Ivanić duboko je ukorijenjena u gospodarskom i društvenom razvoju ovoga dijela Moslavine i Posavine. Obrtništvo se na ovom prostoru razvijalo paralelno s razvojem naselja, prometnih pravaca i lokalne trgovine, te je stoljećima predstavljalo temelj egzistencije velikog dijela stanovništva.
Još u razdoblju srednjeg vijeka, kada se na ovom području formiraju prva organizirana naselja, javljaju se i prvi obrti – ponajprije oni vezani uz osnovne životne potrebe: kovači, stolari, lončari, mlinari i pekari. Razvoj obrtništva bio je usko povezan s položajem uz važne trgovačke putove koji su povezivali središnju Hrvatsku s Posavinom i Slavonijom. U to vrijeme obrtnici djeluju unutar cehovskih organizacija koje reguliraju kvalitetu rada, obrazovanje naučnika i međusobne odnose među majstorima.
U razdoblju od 18. do 19. stoljeća, osobito za vrijeme Habsburške Monarhije, dolazi do snažnijeg razvoja obrtništva. Naselja poput Ivanić-Grada i Kloštar Ivanića postaju lokalna trgovačka i upravna središta, što potiče otvaranje novih radionica i razvoj specijaliziranih zanimanja. Obrti poput krojačkih, postolarskih, kolarskih i bravarskih postaju sve zastupljeniji, a obrtnici se sve više uključuju u tržišnu razmjenu robe i usluga.
U Križ se obrtništvo razvijalo u skladu s ruralnim karakterom mjesta, s naglaskom na obrte povezane s poljoprivredom i svakodnevnim životom sela. Kovači, kolari i stolari imali su ključnu ulogu u održavanju poljoprivredne proizvodnje, dok su krojači i obućari zadovoljavali potrebe lokalnog stanovništva.
S početkom 20. stoljeća i razvojem industrije dolazi do postupne transformacije obrtništva. Tradicionalni obrti počinju se prilagođavati novim uvjetima rada i tržišta. U Ivanić-Gradu posebno se ističe razvoj industrije nafte i energetike, što utječe i na strukturu obrtništva – pojavljuju se novi tehnički i servisni obrti. Unatoč industrijalizaciji, mnogi tradicionalni obrti opstaju, osobito oni vezani uz uslužne djelatnosti.
Nakon Drugog svjetskog rata obrtništvo prolazi kroz razdoblje prilagodbe socijalističkom gospodarskom sustavu. Dio obrta se gasi ili integrira u društvena poduzeća, dok dio nastavlja djelovati u ograničenim okvirima privatnog rada. Ipak, obrtništvo nikada u potpunosti ne nestaje te zadržava važnu ulogu u lokalnoj ekonomiji.
Nakon 1990-ih i uspostave suvremenog tržišnog gospodarstva u Hrvatska dolazi do ponovne revitalizacije obrtništva. Otvaraju se brojni mali obrti i poduzeća, osobito u području usluga, građevine, trgovine i turizma. Obrtnici ponovno postaju važan nositelj lokalnog razvoja, zapošljavanja i očuvanja tradicije.
Danas obrtništvo u ovom području predstavlja spoj tradicije i suvremenog poslovanja. Uz očuvanje starih zanata, poput ručne izrade, obrade drva ili metala, razvijaju se i moderni obrti temeljeni na novim tehnologijama i tržišnim potrebama. Obrtnici iz Grada Ivanić-Grada, Općine Križ i Općine Kloštar Ivanić i dalje imaju važnu ulogu u očuvanju lokalnog identiteta, ali i u gospodarskom razvoju cijele regije.
Brojne druge zanimjivosti vezane uz obrtništvo ovoga kraja možete pronaći u Virtualnoj cehovskoj škrinji poljanskih obrtnika.